Sadnja šljive

Ukoliko su unaprijed izvršene pripreme zemljišta za sadnju, podizanje zasada može se vršiti u jesen ili u rano proljeće. Veliki broj agronoma preporučuje da se sadnja ipak vrši u jesen, kao i kod jabuke i kruške.

Prije sadnje potrebno je izvršiti i pripremu sadnica, tj.potrebno je otkloniti svo ozlijeđeno korijenje. Osim meliorativne gnojidbe, preporučuje se i gnojidba tokom sadnje. U tom slučaju se koristi stajnjak ili kompost u kombinaciji s mineralnim gnojivima.

Prilikom podizanja zasada potrebno je obratiti i pažnju da šljiva ima dovoljnu izloženost sunčevoj svjetlosti. Iz tog razloga se preporučuje usmjeravanje redova u pravcu sjever-jug. Razmak između redova i u redu ovisi o bujnosti sorata i podloga, odabranom uzgojnom obliku i sistemu uzgoja, no kao najuspješniji za naše prostore se pokazao razmak od 5 m X 3 m.

Tehnika sadnje je ista kao i za jabuku i krušku. Dvije do tri sedmice prije sadnje parcelu je potrebno izravnati i potanjirati. Površinu zatim treba razmjeriti i iskolčiti. U iskopane jame ili brazde na određeni međuredni razmak i razmak u redu zasade se zdrave i približno jednako razvijene sadnice. Sadnica se postavlja 5 cm od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 do 8 cm koji se dobro nagazi. Na to se stavlja 20 do 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Sve se prekrije sa zemljom i na kraju obilno zalije vodom. Mjesto cijepljenja treba biti barem 10 cm iznad razine zemlje.

Rezidba šljive

Šljiva se najčešće orezuje u martu. Kod sorte Požegača odstranjuje se višak unutrašnjih grana. Spoljašnje grane se obično ne diraju, osim ukoliko nisu suhe ili polomljene. Prilikom proređivanja grana treba biti umjeren, jer jača rezidba kod požegače utiče na smanjenje prinosa.

Važno je napomenuti da se grane i mladari kod ove sorte ne smiju prekraćivati jer se time smanjuje rodni potencijal. Stenlej, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica su sorte koje traže oštriju rezidbu jer imaju sklonost ka zametanju velikog broja pupoljaka. Sav višak unutrašnjih grana se odstranjuje, a spoljašnje grane se prekraćuju. Na starijim stablima koja su neadekvatno orezana obično se rodni elementi nalaze na periferiji krune pa je neophodno da se pravilnom rezidbom spriječi premještanje vegetacije na vršni krune ili grana. To se postiže jačim skraćivanjem grana i grančica pri vrhu pri čemu se vodi računa da se osnovne grane ne ogole.

Šljiva rađa na mješivitim rodnim grančicama, dugim rodnim grančicama, kratkim rodnim grančicama, kopljastim izraštajima i majskim kiticama. Način rezidbe šljive u rodu zavisi i od toga na kojem tipu rodnih grančica rađa određena sorta šljiva. Požegača, Stenlej, Čačanska ljepotica i Čačanska rodna rađaju pretežno na kratkim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima koji su se obrazovali na dvogodišnjem i starijem drvetu. Pri rezidbi treba ostaviti i određen broj jednogodišnjih nerodnih grana na kojima će se razviti rodno drvo.

Orezivanje obično počinje odozgo pa naniže, tako što se prekraćuje najviša skeletna grana i pri prekraćivanju se ostavlja jedna spoljna grančica na vrhu. Takođe, sve suhe, povrijeđene i polomljene grane, vodopije i grane koje rastu u unutrašnjosti krune treba odsjeći do osnove. Ukoliko su neke grane jače razvijene i postoji tendencija da nadjačaju sekundarne ili primarne grane, treba ih više skratiti. Ako u krošnji postoji neka praznina onda tu treba ostaviti vodopiju, ali se ona mora poviti da ne bi bila previše bujna. Od rodnih grančica najprije se uklanjaju stare i izrođene, zatim tanke, zasijenjene a ukoliko ima previše mladih rodnih grana one se moraju prorijediti, kako bi se napravio bilans između generativnog i vegetativnog dijela i omogućilo formiranje rodnih elemenata za narednu godinu.

Podmlađivanje je agrotehnička mjera koja se često koristi u ekstenzivnom šljivarstvu. Osnovni cilj ove mjere je da se rezidbom odstrane stari i dotrajali dijelovi krune i da se podstakne redovan vegetativni porast. Bez podmlađivanja nema obnove skeleta krune, nema formiranja novog rodnog drveta a samim tim ni redovnih prinosa, odnosno roda.

Osnovni pokazatelji da treba pristupiti podmlađivanju šljive su slab vršni prirast, početak sušenja produžnica ramenih grana, ogoljavanje donjih dijelova ramenih grana a isto tako ako je kruna oštećena usljed lomljenja grana pod teretom roda, snijega, oluja i sl.

Podmlađivanje je delikatna operacija i treba joj prići sa puno pažnje, opreza i znanja. Podmlađivanje ne treba obaviti odjednom, već postupno, tokom 2 - 3 godine.

Pod podmlađivanjem vodilicu i ramene grane treba skratiti do neke pogodne grane koja će preuzeti ulogu vodilice, a ramenih grana do zauzimanja željenog položaja u prostoru. Presjeci koji se prave ne bi trebali biti veći od 10 cm u prečniku, dok presjeci do 5 cm u prečniku brže zarastaju. Veće rane treba obavezno zagladiti oštrim nožem i zaštiti kalem voskom.

Uspjeh podmlađivanja zavisi i od njege koju je neophodno sprovesti poslije ove operacije. Stablo šljive i ramene grane treba zaštiti krečenjem od uticaja sunca i mraza. Ova mjera ima za cilj da se spriječi prekomjerno zagrijavanje stabla i ranije kretanje vegetacije a ujedno je i dezinfekciono sredstvo sa kojim se štiti stablo i ramene grane od parazita. Takođe, šljive treba obilno đubriti, štiti od bolesti i štetočina i navodnjavati. Podmlađivanje šljiva, najbolje je obaviti tokom januara i februara.

Berba šljive

Vrijeme berbe šljive je uslovljeno namjenom i stepenom zrelosti plodova. Zrelost plodova za berbu se može odrediti na razne načine: odvajanjem ploda s peteljkom od grančice, odvajanjem ploda od peteljke, promjenom boje pokožice, promjenom boje koštice, odvajanjem koštice od mesa, čvrstoćom i ukusom ploda itd.

Određivanje vremena berbe je vrlo značajno jer direktno utiče na kvalitet plodova, njihovu transportabilnost i skladišnu sposobnost. To se ne odnosi samo na jedan dan, već je to momenat kada se počinje sa berbom, koja treba da bude efikasna i na vrijeme završena. Berbu po mogućnosti treba obavljati po suhom i lijepom vremenu. Ukoliko je šljiva namijenjena za svježu potrošnju, kao i za iznošenje na tržište, treba je brati direktno u ambalažu. Potrebno je voditi računa o higijeni ruku berača, pogotovo stonih sorti, te paziti da se ne oštećuju rodne grančice.

Trasport ubranih plodova šljive, prevenstveno onih namijenjenih tržištu, ukoliko su zemljani ili makadamski putevi, treba obavljati pažljivo. Preporučljivo je da se gajbice sa šljivom za upotrebu u svježem stanju ne prepunjuju, pravilno slože, i da se sa njima vodi posebno računa pri transportu, za razliku od šljive za preradu koja ide u raznovrsnu ambalažu.